Kraći tekst i linkovi

Link do teksta

Astma
(dvije vrste astme)

Čelično pravilo raka je 1981. bio početak u GNM. GNM je empirijska prirodna nauka koja se oslanja na pet bioloških prirodnih zakona, koji su primjenljivi na svaku tzv. bolest.

Svaka bolest, koju mi u međuvremenu shvatamo kao jednu fazu "osmišljenog biološkog naročitog programa", posljedica je jednog biološkog konflikta. DHS je šokantan, visokodramatičan, izolativan i konfliktivan doživljaj, koji individuu zatekne "na pogrešnoj nozi".

Svaki konflikt ima sasvim određen sadržaj i ovaj nastaje asocijativno.

DHS ostavlja tragove na mozgu u vidu Hamerovih žarišta, vidljivih na CT-u mozga. Svakom Hamerovom žarištu pripada određeni sadržaj konflikta i određeni organ. Osim ovog, u stanju smo da razlikujemo da li je konflikt u fazi aktivnosti (ca-faza) ili je u fazi rješenja (pcl-faza), kao i da li se radi o umnožavanju ćelija ili o smanjenju njihovog broja.

Da li će konflikt udariti na desnu ili lijevu stranu mozga, odlučuje činjenica da li je neko ljevak ili dešnjak, kao i hormonalni status (antibebi pilule, trudnoća, klimakterijum, ostale hormonalne promjene, šizofrene konstelacije, hemoterapija).

Zbog toga je "test pljeskanja" neizbježan dijagnostički kriterijum da bi se ustanovilo na kojoj strani mozga neko ima osnovnu reakciju.

Kod ovog testa, ako je pri pljeskanju desna ruka gore, onda je osoba dešnjak.

Ljevoručnost premijesta konflikt na suprotnu stranu mozga u odnosu na desnoručnost. Od ovog momenta se sve odvija upravo onako kako bi se kod dešnjaka odvijao obrnut konflikt.

Idi na vrh

Dakle, ukoliko ljevakinja doživi konflikt straha s prepadanjem, umjesto na lijevoj ženskoj, Hamerovo žarište se pojavljuje na desnoj muškoj hemisferi, i to u bronhijalnom releju, umjesto u releju grkljana (kao kod dešnjakinje).

Muškarac ljevak će reagovati na konflikt "straha za revir" relejem za grkljan, dok će dešnjak reagovati bronhijalnim relejom.

Oba ova konflikta organski pripadaju grupi velikog mozga, što znači da u fazi aktivnosti konflikta nastaju ili ulceracije (senzorično) ili paralize (motorno) u relejima za bronhije, odnosno za larinks (grkljan).

Zbog toga je u GNM-u nezamislivo raditi bez poznavanja činjenice da li je pacijent dešnjak ili ljevak .

Prema drugom biološkom prirodnom zakonu, svaki je osmišljeni biološki naročiti program dvofazno dešavanje, što znači da SBS ima jednu fazu aktivnog konflikta i drugu fazu riješenog konflikta, ukoliko je došlo do rješenja.

Svaki SBS u kome je došlo do rješenja obavezno ima i epileptičnu ili epileptoidnu krizu. Ona predstavlja prekretničku fazu ozdravljenja na tački najdublje vagotonije. Napad epilepsije predstavlja epileptičnu krizu nakon rješenja motornog konflikta.

Međutim, krize slične epilepsiji (epileptoidne) se nalaze u osnovi u svim SBS, s tim da izgledaju različito kod svih bolesti koje poznajemo. Pri tome, svaka od grupe simptoma, označavana ranije kao bolest, u osnovi predstavlja samo jedan dio SBS-a. Takođe, kod astme epileptoidna kriza igra veliku ulogu.

Idi na vrh

MI POZNAJEMO DVIJE VRSTE ASTME:

Kod astme su u principu moguće sljedeće konstelacije:

  1. Kod LARINGEALNE ASTME je relej za muskulaturu larinksa na lijevoj hemisferi mozga upravo u epileptičnoj krizi, dok se u području desne hemisfere bilo koji od releja revira nalazi u aktivnosti konflikta. Pacijent koji boluje od ovog tipa astme ima produžen i otežan inspirijum (udisanje).
  2. Kod BRONHIJALNE ASTME je obrnuto. Ovdje relej za bronhijalnu muskulaturu na desnoj moždanoj hemisferi ima epileptičnu krizu, dok je na lijevoj strani mozga jedan iz područja revira u fazi aktivnog konflikta. Pacijent koji boluje od ovog tipa astme ima produžen ekspirijum (izdisanje).

Međutim, kad oba ova releja (motorni laringealni i motorni bronhijalni) imaju epileptičku krizu, onda hronično egzistira pojačan inspirijum i ekspirijum, odnosno astma laryngeale i bronhiale . Ovakvo stanje nazivamo status asthmaticus, što znači da pacijent ima akutne napade gušenja. Dok se oba konflikta nalaze "samo" u aktivnosti, ne dešava se još ništa.

O tzv. SPASTIČNOM BRONHITISU govorimo kad relej za bronhijalnu muskulaturu na desnoj strani ima epileptičnu krizu, dok na drugoj strani ni jedan drugi HH (Hamerovo žarište) nema fazu aktivnog konflikta.

Kod SPASTIČNOG LARINGITISA (tzv. krupp) je ponovo obrnuto. Ovdje lijevi relej laringealne muskulature ima epileptičnu, krizu dok na desnoj strani nema aktivnosti konflikta.

Idi na vrh

Ranije nismo znali zašto kortizon djeluje samo kod jednog dijela astmatičnih pacijenata. Bili su to samo slučajevi pacijenata kod kojih su konflikti na jednoj ili na obe hemisfere bili u epileptičnoj krizi. Davanje kortizona bi dovodilo do recidiva, osvježavanja faze aktivnog konflikta, što je biološki bilo potpuno besmisleno, ali je pacijenta momentalno izvodilo iz astmatičnog napada. Ipak, Sindrom sabirnih kanalića bubrega je stvar komplikovao i dovodio do paradoksnog djelovanja kortizona i još veću retenciju vode u organizmu.

Tzv. astmatičari su ljudi koji često doživljavaju kratkoročne recidive. Najčešće imaju tzv. "viseći konflikt", što znači da je konflikt praktično stalno aktivan, ali je njegovo dejstvo transformisano u smislu mjestimično manjeg dejstva (tzv. "banka"). Praktično se organizam pomirio s konfliktom. Takav pacijent može dugo da proživi s ovakvim konfliktom.

Međutim, ako pacijent doživi još jedan, sljedeći konflikt na drugoj hemisferi, to će ga dovesti u šizofrenu konstelaciju. Svakako je u ovoj sizo - konstelaciji ugrađeno tek nešto mase konflikta.

Neke recidive možemo razumijeti samo ako smo pronašli sve "šine" koje su formirane u momentu DHS-a. "Šine" su dodatni aspekti, odnosno dodatni opažaji svih čula u momentu DHS-a. Čovjek i životinja u momentu doživljavanja DHS-a ne prekidaju da opažaju putem svih čula (optički, akustično, gutativno, njušno), što biva nesvjesno pohranjeno i sačuvano čitavog života. Desi li se da jedan ili više ovih pohranjenih opažaja nastupe, onda čitav konflikt može da se pojavi kao mali recidiv. Ovo znači da se sa pobočnih "šina" propratnih okolnosti uvijek može doći na veliku "šinu" konflikta i otud joj ovaj naziv.

Svaki recidiv konflikta ne dolazi postepeno, nego sa novim DHS-om, pri čemu snaga novog DHS-a ne mora imati emocionalnu snagu kao prvi put.

Sve alergije koje dokazujemo alergoloskim testovima su pobočne "šine" u odnosu na jedan DHS. Prema tome, jasno je koliko je važno pronalaženje DHS-a i pokušaj oživljavanja pratećih okolnosti.

Primjer:

Jedna pacijentica je još iz djetinjstva povremeno imala napade astme. Konačno je kod nje dijagnostikovana alergija na mačke, u kojoj je viđen uzrok astmatičnim napadima. Uprkos ovome, mačke su privlačile nasu pacijenticu i ona bi ih tu i tamo pomilovala. Upadljivo je bilo to da bi ona u tim prilikama vrlo rijetko dobijala astmatične napade, dok bi ih dobijala bez da je imala ikakav kontakt s mačkom. U potraži za konfliktom, konstatovala je da je bila osjetljiva samo na crne mačke, koje su osim toga bile određene veličine, ili ako je slučajno na ulici vidjela mrtvu životinju. Na kraju njenih napora da se sjeti DHS-a, shvatila je da je kao malo dijete bila svjedok kako je automobil pregazio njenu malu crnu mačkicu. Ovaj doživljaj se zbio prije dvadeset godina i ona više nije imala svjesno sjećanje na to. Međutim, svaki put bi reagovala recidivom DHS-a, kad god bi srela ili pomilovala malu crnu mačku ili vidjela na ulici pregaženu životinju (sina).

DHS je pokazatelj kako precizno koreliraju psiha sa konfliktom, mozak sa HH, a organ sa našim "šinama".

Idi na vrh

Design by Bili
copyright